1. Uvod

Kada netko zaista želi poboljšati svoju osobnost i prevladati osobne mane, za početak je dobro razumijeti prirodu osobnosti, te kako duhovna dimenzija utječe na „osobnost“ i „um“ svake osobe. U našoj kulturi, u kojoj je važno biti omiljen kod drugih ljudi, ništa nije važnije od „osobnosti“. U popularnom smislu, većina ljudi shvaća osobnost kao nedodirljiva obilježja koje osobu čine atraktivnom ili neatraktivnom većini njezinih poznanika.

2. Što određuje nečiju osobnost?

Što točno određuje osobnost i od čega se sastoji?

Ljudska bića imaju um i tijelo koji djeluju odnosno postupaju. Misli, emocije itd. su neke odlike uma, dok su pokreti, izlučine, temperatura i slično, neke odlike tijela. Ponašanje uma ili tijela svrstava se u tri tipa – epizodna, prijelazna i povratna.

• Epizodno ponašanje: Epizodno ponašanje je privremeno, na primjer kada se student boji ispita, strah koji osjeća je epizodno ponašanje njegova uma. S druge strane češkanje, hodanje itd. je epizodno ponašanje tijela.
• Prijelazno ponašanje: Prijelazno ponašanje je ono koje možemo promatrati više od nekoliko tjedana, ali manje od šest mjeseci ili godine dana, na primjer kada je osoba depresivna nekoliko mjeseci nakon smrti voljene osobe. Ovdje je osjećaj depresije „prijelazno“ ponašanje njegovog ili njezinog uma.
• Povratno ponašanje: Ako jednak način ponašanja traje godinama, on se naziva „Povratno ponašanje“ ili „Kronično ponašanje“.

Epizodno i prijelazno ponašanje ne utječe u velikoj mjeri na nečiji život, dok povratno ili kronično ponašanje koje izgrađuje nečiju osobnost, u velikoj mjeri utječe na život.

3. Više o razumijevanju osobnosti

Karakterna osobina koju osoba ne izražava određeno dulje razdoblje, ne razmatra se niti u opisu njezine osobnosti. To može i zavarati, na primjer osoba može postati osvetoljubiva od trenutka kada je njezina obitelj ubijena. Ako takva osoba posjeti psihologa u roku par dana ili tjedana od kada je postala osvetoljubiva, riječ „osvetoljubiva“ neće se koristiti u opisivanju njezine osobnosti, jer to nije bilo prisutno u duljem razdoblju. Kada istu osobu vidimo nakon nekoliko godina, a osvetoljubivost je još uvijek prisutna, tada će se potvrditi da je „osvetoljubivost“ dio njezine osobnosti. Zbog toga je dobro srezati lošu osobinu još u začetku, inače može odvesti i u kriminalno ponašanje ili u krajnjem slučaju nanijeti štetu društvu.

Kao što možete pretpostaviti, postoje mnoge definicije osobnosti koje daju razni psihijatri i stručnjaci iz tog područja.

Ipak, suština različitih definicija osobnosti glasi da je to jedinstvena kombinacija ili karakteristike koje određuju povratni ili dugoročni uzorak ponašanja osobe. Ovaj uzorak obuhvaća sve vrste ponašanja tijela i uma koje smo grupirali u sljedećih pet osnovnih naziva:

A. Fizička konstitucija, obilježja, zdravlje, životna snaga i slika osobe o njima

B. Karakteristike temperamenta (tj. prirode osobe) kao nagao, zaboravan, neuredan, povučen, sumnjičav, tvrdoglav, velikodušan, povjerljiv, sanjalica itd

C. Sviđanja i nesviđanja

D. Instinkti, žudnje, porivi, strasti, ambicije, želje itd

E. Inteligencija, znanje, vjerovanja, nevjerovanja, uvjerenja, stavovi, mišljenja, ideje, ideali itd.

4. A Praktična gledišta u ocjenjivanju osobnosti

Osobnost nije samo zbir različitih karakteristika spomenutih u prethodnim naslovima, već dinamično ustrojstvo u kakvom su one kombinirane i čine tipičan i donekle povratan obrazac ponašanja osobe. Istovremeno koristimo termin karakteristika, kvaliteta i osobina da bi naznačili osobnost, koja je prisutna najmanje šest mjeseci do godine dana, a utječe na svakodnevno funkcioniranje osobe. Ovo isključuje epizodno i prijelazno ponašanje koje se javlja u kratkom vremenskom razdoblju.

Dok osoba može imati stotine karakteristika, iskustvo nam govori da u većini slučajeva oko 20 do 30 karakteristika grade glavninu osobnosti kod većine ljudi. Sve ostale njihove karakteristike jednake su kao i kod većine drugih ljudi i ne treba ih spominjati ili uzimati u obzir.

5. Osobnost je promjenjiva – važnost sudjelovanja na Satsangu

Osobnost se formira kroz osam faza, doba dojenčeta, ranog djetinjstva, doba igre, školsko doba, pubertet, mladosti, ranog odraslog doba, odraslog doba i zrelosti. Stoga osobnost nije statička pojava već dinamičan proces koji počinje trenutkom začeća i traje do zadnjega daha. Neke karakteristike osobnosti mogu postati manje istaknute, mogu i nestati, postati više izraženije, biti zamijenjene drugim karakteristikama ili se nove karakteristike mogu razviti kako vrijeme odmiče.

Osobnost se mijenja kako dijete odrasta, kada se odrasla osoba zaljubi, kroz brak i rođenje dijeteta, dobivanjem ili gubitkom religije ili promjenom političkih uvjerenja.

Mnoge karakteristike usvajamo oponašajući druge. Ako mu je otac vrlo nagao, dječak ga može oponašati. Ako mladić dođe u kontakt s drugim mladićem koji krade novac ili puši cigarete, također može poprimiti takvo ponašanje. Ako su ljudi u kancelariji korumpirani, poštena osoba može također postati korumpirana slijedeći njihov primjer. Stoga je društvo u kojem osoba živi važno za razvoj njegove osobnosti. Zbog toga se boravak u dobrom društvu, u društvu tragatelja, odnosno onih koji slijede Apsolutnu istinu (Satsang) smatra izuzetno važnim za razvoj zdrave osobnosti.