Koncepti vlastita želja, želja drugih i Božja želja u duhovnoj praksi i razvoju

1. Definicije

Riječ ‘ichha’ (Ichha/ ičća) na Sanskritu znači želja. Stoga:

• Swechha (swechha sveća): ‘Swa’ znači ja ili moje. Ponašanje u skladu sa swechha stanjem znači raditi sve prema vlastitoj želji.

• Parechha, (parechha pareća): ‘Par’ znači drugi. Ponašanje u skladu sa parechha stanjem znači raditi sve prema želji drugih.

• Ishwarechha (Iswarechha Išvareća): ‘Ishwar’ znači Bog. Ponašanje u skladu sa Ishwarechha stanjem znači raditi što god Bog želi.

2. Koncepti Swechha, Parechha i Ishwarechha u duhovnoj praksi i razvoju

Gotovo se svi mi identificiramo sa svojim tijelom (pet osjetila), umom i  intelektom. Ovo je također poznato kao naš ego. Međutim, Duhovnost nas uči kako je naša prava priroda Duša ili Božji princip u svakome od nas. Priroda Duše je trajno Blaženstvo (tj. najviše stanje sreće koje ne ovisi ni od kakvog podržaja). U širem smislu, cilj duhovnosti je da:

• smanjimo i konačno izgubimo poistovjećivanje s naših pet čula, umom i intelektom

• te da se identificiramo sa Dušom (Božjim principom) u nama i da je osjetimo.

Jedan od načina da to postignemo je da se pomičemo od swechha ka parechha i konačno do Ishwarechha stanja kao dijela naše duhovne prakse.

Kada radimo stvari kao swechha to znači da se ponašamo prema našoj vlastitoj želji što je u skladu s željom pet čula, uma i intelekta. Kako se predajemo ovim žudnjama, samo pojačavamo naše oslanjanje i poistovjećivanje s pet čula, umom i intelektom. Tada postaje nemoguće da razumijemo i osjetimo Dušu u sebi. Ovo stanje swechha je poput stanja životinje s malo ili nimalo brige za druge.

Obično se kaže da ignoriranjem nečega smanjujemo njegov utjecaj na nas. Isti ovaj princip možemo koristiti i u našoj duhovnoj praksi. Kada slušamo i ponašamo se prema volji drugih (parechha) automatski dajemo manje značaja i ignoriramo naše želje (swechha). Kada nam parechha stanje postane navika, ego nam se smanji (tj. dolazi do razgradnje naših pet čula, uma i intelekta).

Primjer osobe koja je u parechha stanju:

Istinska  parechha znači misliti o željama drugih kao o vlastitim.

Redovitom duhovnom praksom i povećanjem duhovne prakse zajedno s ponašanjem prema parechha, vremenom se dovoljno smanjuje identifikacija koju osoba ima sa svojih pet čula, umom i inelektom. U ovom stadiju Guru u manifestiranoj formi ulazi u nečiji život. Guru ima pristup Univerzalnom Umu i  Intelektu i ponaša se prema Božjoj želji. Slušajući Njega i radeći prema Njegovim uputstvima, osoba radi po Božjoj želji (Ishwarechha). A kada se ego osobe dovoljno smanji (tj.dođe na razinu Sveca) ona ima direktan pristup Univerzalnom Umu i Intelektu i u stanju je direktno postupati prema želji Boga. Ponašanje u skladu sa Božjom željom (Ishwarechha) daje nam osjećaj samog Boga.

3. Nekoliko često postavljenih pitanja o ovom konceptu

1. Do koje mjere trebamo raditi prema parechha? Recimo da nas netko pita da učinimo nešto što je neispravno, trebamo li i dalje raditi u skladu sa parechha ili bismo trebali koristiti zdrav razum i reći ne?

Odgovor: Treba imati na umu da ponašanje u skladu sa parechha kada se radi o nečemu što nas ometa u duhovnoj praksi, nije ispravno. Ako je nešto 50% ispravno, a 50% nije, onda i dalje možemo raditi prema parechha. Ovaj primjer promatramo iz duhovnog ugla gdje je namjera smanjiti ego kroz slušanje drugih i ponašanje prema tuđoj volji. Ovo se ne odnosi na gledanje iz svjetovne perspektive. Primjer u sljedećem odlomku ovo objašnjava detaljnije.

2. Trebamo li se ponašati u skladu sa parechha samo kod kuće s članovima obitelji ili s bilo kojim osobama s kojima smo u kontaktu?

Odgovor: Trebali bismo se tako ponašati kad god je moguće bez bilo kakvih ometanja naše duhovne prakse.

Na primjer: Kada netko traži da radimo nešto poput gledanja filmova svaki dan zato što on to želi, u tim slučajevima trebali bismo se suzdržati. Razlog tome je taj što nemamo vremena otići na film svaki dan jer ispunjavamo i svjetovne dužnosti i duhovnu praksu. Ali ukoliko naš prijatelj želi gledati film jednom tjedno, možemo otići iz perspektive ponašanja u skladu sa parechha stanjem unatoč tome što osjećamo da je to gubljenje vremena.

3. Što ako radimo parechha s otporom ili bijesom?

Moramo razumjeti dobrobiti parechha. Ponekad čak i nakon intelektualnog razumijevanja važnosti parechha stanja, u određenoj situaciji osoba i dalje ima jak otpor i reakcije na to. Da bi se reakcije i otpor prevladali, može se raditi autosugestiju.